{"id":1962,"date":"2019-08-12T23:29:20","date_gmt":"2019-08-12T21:29:20","guid":{"rendered":"http:\/\/zasto.blog\/?p=1962"},"modified":"2019-08-12T23:29:20","modified_gmt":"2019-08-12T21:29:20","slug":"birokrati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/galvanizator.com.checksum.hr\/wp\/2019\/08\/12\/birokrati\/","title":{"rendered":"#1 BIROKRATI"},"content":{"rendered":"\n

Svjedoci smo uvijek nedovoljno popunjene dr\u017eavne blagajne.
I zato, uvijek nam netko “poma\u017ee” jer nismo mi za to krivi.
Nekad je kriv rat, nekad kumica s placa, trenutno epi-pan-demija.

I ne pi\u0161e nam se dobro jer pokazatelji uspje\u0161nosti i statisti\u010dki trendovi nisu nimalo dobri.<\/p><\/blockquote><\/figure>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Pa, mo\u017ee li biti lo\u0161ije<\/strong>? Mo\u017ee, kako ne, Mo\u017ee li biti bolje<\/strong>? Mo\u017ee, naravno. <\/p>\n\n\n\n

Bolje ili lo\u0161ije, to je opis za stanje<\/strong>. Ovisi kako \u010cIP <\/strong>radi. Takt, frekvencija<\/strong> i amplituda<\/strong>. Ovo je prva objava serijala “HR \u010cIP<\/strong>“.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, gdjegdje <\/strong>smo mi u Hrvatskoj u kontinuitetu vremena i prostora<\/strong>, tj. gdje u prostoru<\/strong> i gdje u vremenu<\/strong>? Je li nam jasno u \u0161to gledamo<\/strong>? Va\u017eno je i kako gledamo<\/strong>, zar ne? <\/p>\n\n\n\n

Pa kako gledamo? Poduzetnici i gra\u0111ani zazivaju reforme, \u0161to poreza i nameta, \u0161to dr\u017eavne ili lokalne uprave, \u0161to javnoga sektora. I \u0161to god tko rekao, ispada da taj na\u0161 HR \u010cIP uvijek jednako radi pa je logi\u010dno da su rezultati takvi kakvi jesu.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Za po\u010detak, vratit \u0107u se u vrijeme to\u010dno prije Korone<\/strong>, evo upe\u010datljivog citata iz medija<\/strong>, kako se ka\u017ee visoko-pozicionirane politi\u010darke kad su je pitali u \u010demu je problem Hrvatskog dru\u0161tva i izuzetno lo\u0161ih rezultata<\/strong> u okviru Europske unije. <\/p>\n\n\n\n

Od rije\u010di do rije\u010di:<\/p>\n\n\n\n

\u201eJa tu osje\u0107am vi\u0161e otpor administracije nego Vlade, dakle nije problem u ministrima, u menad\u017eerima<\/strong>, nego u administraciji koja je navikla tako raditi, kako se to obi\u010dno kod nas ka\u017ee , do sad se to tako radilo<\/strong>, a o\u010dito moramo promijeniti na\u010din rada<\/strong> kako bismo se mogli nositi s konkurencijom jer vidimo da nas dr\u017eave koje su nam nekad gledale u le\u0111a doista presti\u017eu i to dobro presti\u017eu.<\/strong>\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n

Poku\u0161ala je objasniti za\u0161to je Hrvatska na ekonomskoj karti dr\u017eava Europe to\u010dno negdje na dnu<\/strong>. Metafori\u010dki re\u010deno, sve je “zamrznuto<\/strong>” u nekom trenutku. <\/p>\n\n\n\n

I nitko, pa ni na\u0161i izabranici<\/strong> menad\u017eeri<\/strong>, to nisu u stanju “odmrznuti<\/strong>“, dok drugima to ipak polazi za rukom. Sve to izgleda kao u SF filmovima, kad se neki superjunak<\/strong> zaledi, pa se odledi za 100 godina, pro\u0161eta malo po selu pa u \u010dudu izjavi: “ni\u0161ta se nije promijenilo, sve je isto k’o i prije”<\/em><\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Ali, ne samo da je on bio “zale\u0111en” nego i sav prostor i vrijeme<\/strong> oko njega. <\/strong> Kao da je sve bilo u nekakvom zamrziva\u010du <\/strong>istovremeno, 100 godina “ledenog doba<\/strong>“<\/p>\n\n\n\n

Kako sam s nekim svojim prijateljima raspravljao o tome shvatio sam da velik broj tih ljudi ima identi\u010dno mi\u0161ljenje<\/strong>. Ima i onih koji su rekli: “sumnjam u tu njenu izjavu”<\/em><\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Dakle, sumnja <\/strong>je jednostavno na\u010delo da se tvrdnje ne prihva\u0107aju bez odgovaraju\u0107ih dokaza. Sumnji\u010davom \u010dovjeku, skeptiku, <\/strong>nije va\u017eno kako tvrdnja zvu\u010di i tko je zagovara, nego da li \u010dinjenice govore njoj u prilog<\/strong>. Da bi se otklonila skepsa ili sumnja treba se uhvatiti \u010dinjenica, jer nije mogu\u0107e sumnjati u izjavu<\/strong> ili tvrdnju<\/strong> ve\u0107 u istinitost <\/strong>iste koja se temelji na \u010dinjenicama i dokazima koji ju potvr\u0111uju. <\/p>\n\n\n\n

Za sebe mislim da nisam skeptik, ja sam uvjeren da dokazi ili \u010dinjenice ne govore u prilog takvoj tvrdnji<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Evo \u0161to su pojmovi i \u010dinjenice<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Administracija<\/em><\/strong> (na latinskom, administratio, slo\u017eenica od rije\u010di ad, \u201eprema<\/strong>\u201c i ministratio, \u201eslu\u017eiti<\/strong>\u201c) je izraz koji mo\u017ee imati vi\u0161e zna\u010denja, no sva se svode na smisao slu\u017eenja, tj, pru\u017eanja usluga<\/strong>.<\/em> <\/p>\n\n\n\n

Administracija je dodatak ministraciji<\/strong>, odnosno “ministru koji ministrira<\/em><\/strong>“. Zato \u0161to osobe zaposlene<\/strong> u administraciji “slu\u017ee<\/strong>” njih se naziva slu\u017ebenicima<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Jasno je da je ad-ministracija<\/strong> ustvari ekipa za pomo\u0107<\/strong>. Odluke donose pojedinci, oni koji su za to zadu\u017eeni, <\/strong>tj. du\u017enosnici. Ministar <\/strong>je izraz za visokog dr\u017eavnog du\u017enosnika<\/strong>, na \u010delu nekog ministarstva, podru\u010dja. On je dakle voditelj, upravitelj, ima svoju “du\u017enost”<\/strong>, zato se i zove du\u017enosnik<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Pojednostavljeno, slu\u017ebenici slu\u017ee du\u017enosnike koji su du\u017eni biti to \u0161to jesu ili, po definiciji, obavljati konkretne radnje <\/strong>na koje je se obve\u017eu<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Du\u017enost <\/strong>podrazumijeva da postoji nu\u017enost njezina izvr\u0161enja<\/strong> na temelju prethodno <\/strong>predo\u010denog i prihva\u0107enog pravila, npr. zakona. Du\u017enost se zato slobodno i voljno prihva\u0107a<\/strong>, ali isto tako osigurava slobodu individualnog djelovanja<\/strong> na temelju osobne prosudbe <\/strong>ili izbora<\/strong>, \u0161to je razli\u010dito od slu\u017ebenika koji je obvezan na djelovanje sukladno onome \u0161to mu je propisano<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Filozofski,<\/strong> du\u017enost na op\u0107oj razini predstavlja temelj vrijednosti<\/strong>. Slu\u017eba, to je jednostavno<\/strong> rad<\/strong>, obavljanje posla kao i svakog drugog. <\/p>\n\n\n\n

I tako da izjava ustvari zna\u010di slijede\u0107e: \u201eJa vjerujem da<\/em> za lo\u0161e stanje Hrvatske nisu krivi oni koji vode, upravljaju, definiraju, odlu\u010duju<\/strong>, ve\u0107 oni koji izvr\u0161avaju <\/strong><\/em>njihove naloge<\/em>.<\/strong> Nisu krivi oni koji su zadu\u017eeni<\/strong>, ve\u0107 oni koji slu\u017ee zadu\u017eenima.<\/strong>“<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ako je to “novo normalno<\/strong>” onda ne trebaju ovi zadu\u017eeni<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Naravno, svaki posao sa sobom nosi i osobnu odgovornost<\/strong>, jer odgovornost je osobna kategorija<\/strong> i ona zna\u010di savjesno, valjano obavljanje posla, te preuzimanje obveze <\/strong>u obavljanju posla. Nije mogu\u0107e preuzeti odgovornost<\/strong> a istovremeno ne biti odgovoran<\/strong> za posljedice. <\/p>\n\n\n\n

Ljudi su ljudi, mogu\u0107e je “biti neodgovoran”<\/strong> ali u dru\u0161tvu to zna\u010di “snositi posljedicu<\/strong>” ili kako ka\u017ee stara narodna izreka: “kako sije\u0161 tako \u0107e\u0161 i \u017eeti.”<\/em><\/strong> <\/p>\n\n\n\n

A sama odgovornost je vezana za rezultat <\/strong>ili ishod <\/strong>obavljanja posla. To vrijedi za svakog du\u017enosnika, pa i za “prvog ministra<\/strong>“. <\/p>\n\n\n\n

Dakle, odgovornost za rezultat <\/strong>mora postojati, ako je nema onda “zadu\u017eeni<\/strong>” nemaju nikakvu svrhu<\/strong>. Ako se ne proizvodi ciljani rezultat<\/strong>, to je znak nesposobnosti <\/strong>za preuzetu du\u017enost, bez obzira radi li se o ad-ministrima<\/strong>, ministrima <\/strong>ili prvim ministrima<\/strong>, i bez obzira je li uzrok u neznanju<\/strong>, neradu <\/strong>ili neodgovornosti<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

I sad u smislu izjave kako mogu biti za sve krivi oni koji slu\u017ee<\/strong> onima koji su du\u017eni da se krivica ne dogodi? Jednostavno nije mogu\u0107e<\/strong> da je tvrdnja ovako izre\u010dena istinita<\/strong>, i mislim da nitko u nju ne vjeruje <\/strong>bez obzira \u0161to ona tvrdila. <\/p>\n\n\n\n

To bi bilo protiv logike<\/strong>. Me\u0111utim, ako njenu izjavu protuma\u010dimo kao politi\u010dki spin,<\/strong> \u0161to ima neke politi\u010dke logike, onda je ona poru\u010dila da hrvatsko dru\u0161tvo ima nesposobne du\u017enosnike<\/strong>, pa zbog toga Hrvatskom upravljaju od njih sposobniji slu\u017ebenici<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\n\n\n\n

Taj spin je na\u0161 \u010dip, dru\u0161tvena konstanta i na\u0161a realnost. Ali to se ne zove administarcija ve\u0107 birokracija<\/strong>. I zato se du\u017enosnica nakon par dana, daju\u0107i drugu izjavu u svojoj tvrdnji ispravila<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n

\u201eMislim da je birokracija <\/strong>i administracija <\/strong>najve\u0107i problem i to je ono s \u010dime se \u010desto susre\u0107emo u Hrvatskoj. I kada poku\u0161avam sama ne\u0161to napraviti <\/strong>dobijem odgovore da se to tako do sada nije radilo<\/strong>. Dakle, moramo se mijenjati<\/strong>, moramo usvajati navike<\/strong> iz razvijenih dr\u017eava iz 21. stolje\u0107a”<\/em><\/p>\n\n\n\n

To\u010dno, birokracija predstavlja ne\u0161to \u0161to se mo\u017ee nazvati ukorijenjeni sustav<\/strong> u kojem postoji “vladavina sluge nad gospodarom”.<\/em><\/strong> To je poznat pojam a sam mehanizam <\/strong>birokracije je davno istra\u017eivao i objasnio englez Cyril Northcot Parkinson<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

To nije poznati kirurg iz 18. stolje\u0107a James Parkinson koji je definirao “parkinskonov sindrom<\/strong>” ili sindrom “drhtaju\u0107e paralize<\/strong>“, ovaj Parkinson je prou\u010davaju\u0107i<\/strong> birokraciju<\/strong> utvrdio logiku i pravilnost <\/strong>rada, te broja slu\u017ebenika <\/strong>u njoj. <\/p>\n\n\n\n

Parkinsonov zakon<\/em><\/strong> je zakon umno\u017eavanja administracije<\/strong>, odnosno te\u017enja svake jedinice da isti\u010de svoju vrijednost<\/strong> na taj na\u010din da pove\u0107a broj slu\u017ebenika. Stoga oni rade nepotrebne poslove<\/strong>, kako bi njihove jedinice dobile na va\u017enosti<\/strong>.<\/em> <\/p>\n\n\n\n

Otkrio je da obujam posla <\/strong>i broj birokrata <\/strong>koji ga obavljaju ne stoje ni u kakvoj me\u0111usobnoj vezi, nego se temelje na unutarnjoj logici <\/strong>po kojoj: \u201ebirokrat umno\u017eava podre\u0111ene a ne konkurente i birokrati opskrbljuju jedni druge poslom.\u201c<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Danas je popularan pojam uhljebni\u0161tvo<\/strong>, to je strate\u0161ka to\u010dka odr\u017eanja birokracije<\/strong>, a na\u010delo je: “obavezno zapo\u0161ljavati nesposobnijeg i poslu\u0161nijeg nego sposobnijeg i kreativnijeg “.<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

Prema Parkinsonu pove\u0107anje broja slu\u017ebenika<\/strong> obvezno \u0107e se kretati izme\u0111u 5.17% i 6.56% na godinu<\/strong> neovisno o razlozima. Istaknuo je i \u010dinjenicu razvijanja razli\u010ditih koordinativnih mehanizama <\/strong>kao \u0161to su odbori, povjerenstva i sl.<\/strong> \u0161to tako\u0111er stvara pritiske ka pove\u0107anju broja zaposlenih<\/strong> iako se sam obujam posla ne pove\u0107ava<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

I tu dolazimo do razloga Hrvatske kao “zamrznutog dru\u0161tva”<\/strong>. Parkinsonov zakon mo\u017eemo slobodno nazvati \u201eHrvatski izvr\u0161no politi\u010dki zakon<\/em><\/strong> u praksi\u201c. <\/em><\/strong> Poznato zar ne, povjerenstvo za svaku odluku i nitko nije kriv<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Zbog toga se kod nas administracija <\/strong>ili slu\u017eba<\/strong> i birokracija <\/strong>ili sustav<\/strong> ve\u017eu jedan za drugi na prirodan na\u010din<\/strong>. Ne mo\u017ee se shvatiti administracija koja istovremeno nije birokracija<\/strong>. Nema razlike, potvrdio Parkinson. <\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

To jo\u0161 vi\u0161e ukazuje na \u010dinjenicu da su ministri nesposobni<\/strong> za svoju osnovnu du\u017enost na koju su se obvezali, za funkciju “upravljanja”<\/strong>. Oni tako ne ispunjavaju svoju svrhu<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Usput, birokratski mozak to i zahtijeva, jer oni niti ne smiju biti sposobni<\/strong>, dapa\u010de. I jasna je namjera izjave du\u017enosnice, ona ima za cilj izazvati suosje\u0107anje ljudi<\/strong>, ne\u0161to kao: “nije samo vama ljudi te\u0161ko s birokracijom i nama du\u017enosnicima je tako”<\/em><\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Halo! Tko \u0107e taj problem rije\u0161iti? Tko je za to zadu\u017een? Evo citat sa \u201edr\u017eavne<\/strong>\u201c web stranice gdje se opisuje du\u017enost “velikog” ministra<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n

\u201epredstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom<\/strong>, a osobito: provodi utvr\u0111enu politiku Vlade; donosi provedbene propise<\/strong> kad je na to izrijekom zakonom ovla\u0161ten; brine<\/strong> o zakonitom i pravodobnom izvr\u0161avanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajedni\u010dkog interesa osigurava suradnju<\/strong>; prema dr\u017eavnim slu\u017ebenicima i namje\u0161tenicima poduzima mjere<\/strong> utvr\u0111ene zakonom i drugim propisima u slu\u010daju povrede slu\u017ebene du\u017enosti; ima i druge obveze i ovlasti<\/strong> utvr\u0111ene posebnim zakonom\u201c.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Dakle, na papiru, ministar je \u201ethe boss\u201c, <\/strong>on <\/strong>mo\u017ee sve, nema ve\u0107e mo\u0107i od ministrove<\/strong>. To je najve\u0107a mogu\u0107a \u201eodgovornost za preuzetu du\u017enost<\/strong>\u201c u Lijepoj Na\u0161oj. A ka\u017ee du\u017enosnica: “jadan on<\/strong>, \u0161to on tu mo\u017ee<\/strong>“?<\/p>\n\n\n\n

I naravno, postoji jo\u0161 ve\u0107i problem, ako pak pro\u010ditate zakon o Vladi<\/strong> vidjet \u0107ete pravog Parkinsona na djelu. <\/p>\n\n\n\n

Na stotine ureda, agencija, direkcija i povjerenstva. <\/strong>I naravno, rezultat je da se svaki proces poskupljuje vi\u0161ekratno<\/strong>, to sve pla\u0107aju porezni obveznici<\/strong>, prora\u010dun raste iz godine u godinu<\/strong>. Zato poduzetni\u0161tvo i stvarala\u0161tvo propada iz godine u godinu<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Na\u0161i zakoni<\/strong>, to su neprobojna oplata hrvatskog zamrziva\u010da<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Ne, nije najve\u0107i uzrok<\/strong> problema u onima koji ka\u017eu “tako smo oduvijek radili”<\/em><\/strong> ve\u0107 u u onima koji ka\u017eu “radite kako ste oduvijek radili<\/strong><\/em> “.<\/strong><\/em> <\/p>\n\n\n\n

Zna\u010di nema promjena<\/strong>, to prije\u010di svaku mogu\u0107nost izlaska iz “ledenog doba”<\/strong>. To je na\u0161 \u010dip i to je dio odgovora gdjgdje je Hrvatska<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

I dok ka\u017eu bit \u0107e bolje a rezultati pokazuju da nije, logi\u010dno je zaklju\u010diti da se dr\u017eava koja je po definiciji “dru\u0161tvo s nekim politi\u010dkim poretkom”<\/strong> ne mo\u017ee sama po sebi “odmrznuti” s istim politi\u010dkim poretkom<\/strong>. Vidite, danas sitna, djelomi\u010dna i kratkotrajna dnevno-politi\u010dk zatopljenja nisu dovoljna. <\/p>\n\n\n\n

Zato je potrebno “odmrzavanje<\/strong> izvana”.<\/strong> To nas u\u010di i na\u0161a povijest<\/strong>. A kad o tome govorimo, ima jedan veliki problem, za bolje sutra nije dovoljno samo u\u010diti<\/strong>, potrebno je i nau\u010diti<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Navest \u0107u jedan, po meni vrlo va\u017ean i sna\u017ean povijesni primjer<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Krajem 18. i po\u010detkom 19. stolje\u0107a u vremenu prve industrijske revolucije<\/strong> su se pojavili luditi<\/strong>, ljudi koji su razbijali <\/strong> strojeve i palili <\/strong>tvornice jer su im oni predstavljali konkurenciju. Pokret kojeg se nazivamo ludizam<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, tako ne\u0161to, u tom vremenu, nije se doga\u0111alo i na podru\u010dju Hrvatske iz jednostavnog razloga jer strojevi jo\u0161 nisu do\u0161li u Hrvatsku<\/strong>. Npr. prvi parni stroj u Hrvatsku do\u0161ao \u010dak 60 godina nakon \u0161to je izumljen<\/strong> i patentiran<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

I dok je on polako dolazio, dotad su velike dr\u017eave<\/strong>, nekad kolonijalne sile<\/strong> ve\u0107 zauzele svoje “industrijske svjetske pozicije<\/strong>\u201c, kako ka\u017eemo postale se industrijske velesile<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Poanta je da se Hrvatska vrlo kasno, prekasno, uklju\u010dila <\/strong>u tu svjetsku igru mo\u0107i. I tako danas, prou\u010davaju\u0107i povijest, mo\u017eemo vidjeti da je to stalni problem<\/strong> hrvatskog dru\u0161tva. Ta “ledena doba” uzrokovana na\u0161im HR \u010dipom uvijek predugo traju<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Revolucija se uvijek doga\u0111ala negdje drugdje, a rezultati su dugo tra\u017eili svoj put do nas na ovim podru\u010djima, tako je i dan danas. <\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Mnogi ka\u017eu da je, trenutno, u svom najja\u010dem zamahu tre\u0107a revolucija<\/strong>, nakon izuma parnog stroja<\/strong> i elektri\u010dne energije,<\/strong> danas imamo tehnolo\u0161ku revoluciju<\/strong>. Po\u010dela je polovicom 20. stolje\u0107a, a temelji se, izme\u0111u ostalog, na digitalnoj <\/strong>i biotehnologiji<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Od po\u010detka te revolucije je, kao \u0161to vidimo, pro\u0161lo oko 70 godina<\/strong>. I opet Hrvatska je prema dostupnim, javnim podacima, na \u201ednu<\/strong>\u201c Europe. Iako je dostupnost revolucionarnim izumima <\/strong>danas globalna, mi opet zaostajemo. <\/p>\n\n\n\n

U redu, zaostajemo za zemljama koja ula\u017eu u izume, inovacije i tehnologije, ali kako to da zaostajemo <\/strong>za onima koji su jo\u0161 nedavno zaostajali za nama<\/strong>? Tako tvrdi na\u0161a du\u017enosnica, a to pokazuju i sva mogu\u0107a istra\u017eivanja. <\/p>\n\n\n\n

Vidite, koliko god o tome u\u010dili, ispada da nismo ni\u0161ta nau\u010dili<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Svijet se mijenja, neki su nau\u010dili lekcije<\/strong> pa se br\u017ee “odmrzavaju<\/strong>“. I prestigli su nas.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Jasno je, ne\u0161to \u0161to zovem “odmrzavanje<\/strong> ” je proces, a upravljanje procesima je osnovna zada\u0107a funkcije upravljanja<\/strong>. Upravljanje je, ustvari, najvi\u0161e stvar vizije<\/strong>, pogleda u budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n

Pritom, bilo koju viziju nije mogu\u0107e dosti\u0107i ako nema sposobnosti <\/strong>i odgovornosti<\/strong>, ili ako ba\u0161 ho\u0107ete, ako nema obaveze prema svojoj preuzetoj du\u017enosti<\/strong>. Sposobnost se izme\u0111u ostalog o\u010dituje i u znanju<\/strong>, razumijevanju <\/strong>i shva\u0107anju trenutka <\/strong>i toga \u0161to nam donosi budu\u0107nost<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Treba imati sposobnost stvoriti ispravnu viziju<\/strong> i tako definirati definirati ciljeve<\/strong>. Ako te sposobnosti nema onda se odgovornost politi\u010dara svodi na kukanje zbog sada\u0161njeg stanja<\/strong>. I tako ispada, jadni du\u017enosnici, jadni mi svi s tom birokracijom.<\/p>\n\n\n\n

Ali ako pravilno postavite stvari onda vidite da partija<\/strong>, vlada<\/strong>, ministar<\/strong>, birokracija<\/strong>, zakon<\/strong>, uredba<\/strong>, pravilnik <\/strong>sve je to zajedno jedan veliki i sna\u017eni zamr\u017eiva\u010d<\/strong>. U Hrvatskoj se to zove vlast<\/strong> a princip djelovanja je povuci potegni <\/strong>bez jasne vizije budu\u0107nosti.<\/strong> <\/p>\n\n\n\n

I ja sam prili\u010dno siguran da \u0107e se u takvom dru\u0161tvu<\/strong> stupanj “zamrznutosti<\/strong>” i dalje pomicati prema apsolutnoj nuli.<\/strong> <\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Sre\u0107om, dr\u017eava <\/strong>nije isto \u0161to i vlast<\/strong>, postoje i dostupni su drugi na\u010dini kako se dru\u0161tvo mo\u017ee “odmrznuti<\/strong>” bez obzira na na\u0161 \u010dip i politiku “kukanja zbog birokracije<\/strong>“. <\/p>\n\n\n\n

To bi ipak bilo lak\u0161e napraviti s dobrim upravlja\u010dima, ali ako ne ide dogodit \u0107e se i <\/strong>bez njih. Krupna zatopljenja su tu<\/strong>, postoje, ona su temelj revolucije<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Drugi vide dalje i dulje i primjenjuju ih ubrzano, kako i za\u0161to, o tome u nastavku serijala<\/strong> “HR \u010cIP<\/strong>” pod nazivom revolucionari.<\/p>\n\n\n\n

Va\u0161 Galvanizator!<\/p>\n\n\n\n

U SERIJALU “HR \u010cIP”<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n

    <\/ul>\n\n\n
    \n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Svjedoci smo uvijek nedovoljno popunjene dr\u017eavne blagajne. I zato, uvijek nam netko “poma\u017ee” jer nismo mi za to krivi. Nekad je kriv rat, nekad kumica s placa, trenutno epi-pan-demija. I ne pi\u0161e nam se dobro jer pokazatelji uspje\u0161nosti i statisti\u010dki trendovi nisu nimalo dobri. Pa, mo\u017ee li biti lo\u0161ije? Mo\u017ee, kako ne, Mo\u017ee li biti […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2067,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pagelayer_contact_templates":[],"_pagelayer_content":"","footnotes":""},"categories":[13],"tags":[82,94,95],"class_list":["post-1962","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hr-cip","tag-politika","tag-tehnologija","tag-transformacija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/galvanizator.com.checksum.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1962","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/galvanizator.com.checksum.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/galvanizator.com.checksum.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/galvanizator.com.checksum.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/galvanizator.com.checksum.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1962"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/galvanizator.com.checksum.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1962\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/galvanizator.com.checksum.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2067"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/galvanizator.com.checksum.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1962"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/galvanizator.com.checksum.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1962"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/galvanizator.com.checksum.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1962"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}