Dragi ljudi, pro\u0111e ova godina. Previ\u0161e brzo. <\/p>\n\n\n\n
Pa jesmo li ne\u0161to “pametno” nau\u010dili, odnosno jesmo li ne\u0161to novo shvatili?<\/p>\n\n\n\n
Za uvod poslu\u017eit \u0107u se jednom poznatom izrekom J. W. Goethea koja ka\u017ee da “svatko \u010duje samo ono \u0161to razumije!” <\/strong><\/p>\n\n\n\n Ili drugim rije\u010dima, ljudi ne “\u010duju<\/strong>” ono \u0161to ne razumiju. Danas jo\u0161 i vi\u0161e jer \u0161umovi iz okoline su jako veliki. <\/p>\n\n\n\n Te\u0161ko je danas donijeti ispravan zaklju\u010dak za sebe i ostati otvorenog uma<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n Ipak \u017eivot ima lijek za to, u nekom trenutku svakom \u010dovjeku se dogodi ne\u0161to va\u017eno<\/strong> u njegovom shva\u0107anju i to odjednom odnekuda, skoro pa samo po sebi<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n Kako se ka\u017ee “sine mu<\/strong>“, a sine mu kad svjesno ili nesvjesno opazi ne\u0161to i shvati ono \u0161to mu je nedostajalo da slo\u017ei mozaik. <\/p>\n\n\n\n Odjednom \u010dovjek shvati da godinama bolje razumije stvari<\/strong>. To je vrlo va\u017eno, to se ne doga\u0111a na silu. <\/p>\n\n\n\n Neki to zovu prosvjetljenje, neki osvje\u0161\u0107ivanje, neki Duh Sveti, ja to nazivam KLIK<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Da bi se ne\u0161to tako va\u017eno dogodilo potrebno je vrijeme, potrebno je shvatiti da nije va\u017eno samo “slu\u0161ati<\/strong>“, ve\u0107 je va\u017eno uistinu “\u010duti<\/strong>“. To je preduvjet za “nau\u010diti<\/strong>“. <\/p>\n\n\n\n KLIK <\/strong>je ono \u0161to donosi \u201enovo shva\u0107anje\u201c<\/strong>, promjenu uvjerenja, razbijanje isklju\u010divosti i na kraju novi svjetonazor<\/strong> <\/em><\/strong>koji podrazumijeva stvaranje i zauzimanje stavova prema ukupnoj stvarnosti.<\/p>\n\n\n\n Novo shva\u0107anje u \u017eivotu je neizbje\u017eno, ono je rezultat tra\u017eenja uzroka pogre\u0161aka<\/strong> i nu\u017enosti ispravljanja tih istih pogre\u0161aka <\/strong>zbog te\u017enje za izbjegavanjem ne\u017eeljenih posljedica .<\/p>\n\n\n\n Svatko \u201evidi<\/strong>” kad i gdje grije\u0161i bez obzira priznao on to sebi ili ne. <\/p>\n\n\n\n Zato se ka\u017ee da savr\u0161enstvo ne postoji<\/strong>. To je te\u017enja ka idealu ili onome \u0161to \u010dovjek smatra idealom. <\/p>\n\n\n\n Ideal<\/em><\/strong> je opis savr\u0161enstva, najvi\u0161eg standarda ili potpunosti, najpo\u017eeljnije stanje, kojem se te\u017ei, ali koje se nikada u potpunosti ne mo\u017ee dosti\u0107i<\/strong>.<\/em> <\/p>\n\n\n\n Na primjer, ja jo\u0161 nisam upoznao \u010dovjeka koji se ne sla\u017ee s poznatim Isusovim rije\u010dima u pri\u010di o Mariji Magdaleni “tko je bez grijeha nek’ baci kamen prvi”. <\/strong><\/p>\n\n\n\n To zna\u010di da su ljudi svjesni <\/strong>sebe i <\/strong>svojih pogre\u0161aka, svjesni da uvijek mogu biti bolji, idealniji i savr\u0161eniji. Ta svijest <\/strong>je u stvari ono \u0161to \u010dovjek je i zato se ka\u017ee da \u010dovjek kao bi\u0107e te\u017ei idealu<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Grije\u0161iti <\/strong>zna\u010di ne\u0161to <\/strong>pogre\u0161no \u010diniti, a biti svjestan da se ne\u0161to pogre\u0161no \u010dini<\/strong> je prvi preduvjet da se to vi\u0161e ne \u010dini. <\/p>\n\n\n\n Osvje\u0161\u0107ivanje <\/strong>je cikli\u010dki proces, pogre\u0161ka kao rezultat ima ne\u017eeljenu posljedicu, koja opet poja\u010dava na\u0161u svjesnost o pogre\u0161kama koje \u010dinimo. <\/p>\n\n\n\n To je KAUZALNOST <\/strong>ili uzro\u010dno posljedi\u010dna stvarnost<\/strong> na\u0161ih \u010dinidbi. <\/p>\n\n\n\n Pogre\u0161ka je rezultat to\u010dno toga \u010dina<\/strong>, pa je ona <\/strong>osobna stvar i odgovornost to\u010dno tog \u010dinitelja<\/strong> koji ju \u010dini. <\/p>\n\n\n\n Zato \u010dovjek, kao bi\u0107e koje te\u017ei idealu, ne \u017eeli da mu se tu\u0111e pogre\u0161ke<\/strong> stavljaju na teret jer one nisu njegova zasluga. <\/p>\n\n\n\n Takav \u010din se naziva licemjerjem<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n Svjetonazor, uvjerenje i osobni \u010din su isklju\u010divo osobni problem <\/strong>svakog pojedinca. <\/p>\n\n\n\n I jasno je da ne treba suditi o drugima<\/strong> jer \u0107e isto tako drugi suditi o vama<\/strong>. Zbog prirodnog zakona svaka akcija proizvodi reakciju<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Vrednovanje “\u0161to je pogre\u0161ka a \u0161to nije<\/strong>” je tako\u0111er osobna stvar pojedinca, u kona\u010dnici ona predstavlja osobni sud <\/strong>o tome \u0161to je “dobro<\/strong>” a \u0161to “lo\u0161e<\/strong>“. A to se razlikuje od \u010dovjeka do \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n Vidite, prirodne zakone ljudi dobro razumiju, zato se i sla\u017eu s Isusovim rije\u010dima i zato nitko nije bacio kamen prvi<\/strong>, zato da sutra ne bi i on dobio kamen u glavu. <\/p>\n\n\n\n I to\u010dno to Isus poru\u010duje. <\/p>\n\n\n\n O\u010digledno su okupljeni oko Magdalene “\u010duli<\/strong>” Isusovu poruku, a za neke je to bio KLIK<\/strong>, neki su stvarno shvatili su\u0161tinu poruke<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Ja, Isus nisam tu zbog onoga \u0161to vi mislite, ja kao \u010dovjek ne mogu “otkupiti<\/strong>“ <\/strong>sve va\u0161e grijehe jer \u201eiskupljenje<\/strong>\u201c je isklju\u010divo osobna stvar svakog od vas. <\/em><\/p>\n\n\n\n Put da sami manje grije\u0161ite<\/strong> je jednostavan, ne sudite tu\u0111e grijehe nego svoje<\/strong>. Ne budite licemjeri. <\/p>\n\n\n\n Metafori\u010dki re\u010deno, ljudi ne\u0107e u raj jer je Isus dogovorio amnestiju<\/strong>, ve\u0107 ako sami manje grije\u0161e. I prema drugima i prema sebi, i mi\u0161lju i rije\u010dju i djelom i propustom. <\/p>\n\n\n\n To je jedna od temeljnih poruka kr\u0161\u0107anstva.<\/p>\n\n\n\n Isus je primjer, on se nije pona\u0161ao kao Bog ve\u0107 kao svaki drugi \u010dovjek sukladno svojim uvjerenjima i svom svjetonazoru. <\/p>\n\n\n\n On je zamolio Boga da “im oprosti im ne znaju \u0161to rade<\/strong>\u201c, nije rekao Rimljanima \u201eopra\u0161tam vam jer ne znate \u0161to radite<\/strong>\u201c. Poru\u010duje da nije <\/strong>on taj koji <\/strong>je pozvan da sudi o drugima, on je \u010dovjek isti kao i svaki drugi.<\/strong> <\/p>\n\n\n\n Samo nije licemjeran.<\/p>\n\n\n\n No \u0161to je jo\u0161 va\u017eno “\u010duti<\/strong>“? <\/p>\n\n\n\n Na primjer, u na\u0161em prijevodu \u201eo\u010dena\u0161a<\/strong>\u201c Isus od Boga tra\u017ei da nam \u201eotpusti<\/strong>” duge na\u0161e, kako i mi “otpu\u0161tamo<\/strong>” du\u017enicima na\u0161im\u201c, dakle, ne tra\u017ei se oprost<\/strong> ve\u0107 se tra\u017ei otpust.<\/strong> <\/p>\n\n\n\n To je ne\u0161to \u0161to mo\u017ee navesti na razmi\u0161ljanje. Evo \u0161to ka\u017eu \u0161to zna\u010di oprostiti.<\/p>\n\n\n\n Oprostiti <\/strong>nekome <\/strong>zna\u010di ne biti vi\u0161e ogor\u010den <\/strong>na njega i ni na koji na\u010din, mi\u0161lju, rije\u010dju, djelom ili propustom ne poku\u0161avati ga navesti da plati <\/strong>za do\u017eivljenu bol ili gubitak.<\/em><\/p>\n\n\n\n Na izvornom gr\u010dkom jeziku rije\u010d \u201coprostiti<\/strong>\u201d doslovno zna\u010di \u201cpustiti, zaboraviti, osloboditi<\/strong>\u201d. <\/p>\n\n\n\n \u010cesto \u010dujemo, a znamo i sami re\u0107i \u201eoprostiti ali ne zaboraviti\u201c<\/strong> a \u0161to bi zna\u010dilo JA TEBI <\/strong>sad opra\u0161tam to ali nisam zaboravio \u0161to si u\u010dinio, pazi se. To onda nije isto \u0161to i pustiti, zaboraviti, osloboditi<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n Na\u0161e shva\u0107anje pojma oprostiti<\/strong> nije jednako isto izvornom pojmu \u201eoprostiti<\/strong>\u201c. <\/p>\n\n\n\n Mi smo zna\u010denje tog pojma malo prilagodili. Oprost je postao jedna vrsta psihi\u010dkog samolije\u010denja<\/strong> koja u sebi sadr\u017eava zna\u010dajnu dozu egoizma<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n Ego<\/strong> predstavlja dio osobnosti koji predstavlja uvjerenja koja imamo o samome sebi i nije sam po sebi ne\u0161to negativno. <\/p>\n\n\n\n On je dio ljudskog bi\u0107a i jednostavno zna\u010di “moje vi\u0111enje mene<\/strong>” ili svjesnost o samom sebi i svojoj vrijednosti kakvo god da ono je.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, negativno za \u010dovjeka je kad egoizam postane <\/strong>prevladavaju\u0107e vi\u0111enje stvarnosti, kad \u010dovjek na stvarnost gleda kroz \u201eJA\u201c<\/strong>. To je klju\u010dna pogre\u0161ka<\/strong>, jer tom se slu\u010daju ne mo\u017ee sagledati stvarna stvarnost<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n Na primjer, nekome u razgovoru re\u0107i da je egoisti\u010dan <\/strong>zapravo zna\u010di re\u0107i mu da nam uzima vi\u0161e nego \u0161to nam daje<\/strong>. Me\u0111utim, ta je izjava je tako\u0111er sama po sebi egoisti\u010dna<\/strong> jer tako\u0111er govori da zaslu\u017eujemo da nam daje vi\u0161e. <\/strong><\/p>\n\n\n\n To je gledanje stvarnosti kroz \u201eJA<\/strong>\u201c. To je negativno<\/strong> u na\u0161em egu. <\/p>\n\n\n\n Tako je i sa razumjevanjem oprosta. <\/p>\n\n\n\n Ja tebi<\/strong> opra\u0161tam, sad smo OK, ali zato jer ti “ja opra\u0161tam<\/strong>“. Tako ljudi oprost smatraju svojom velikodu\u0161no\u0161\u0107u<\/strong>, to je \u201enema veze ali ima veze\u201c<\/strong> <\/p>\n\n\n\n Na taj na\u010din oprostiti <\/strong>daje osje\u0107aj ve\u0107e vlastite vrijednosti nego ne oprostiti<\/strong> uop\u0107e, zar ne? <\/p>\n\n\n\n A to zbilja nije pravi smisao <\/strong>oprosta. <\/p>\n\n\n\n Otpustiti pak zna\u010di da za \u010dovjeka toga jednostavno nema vi\u0161e<\/strong>, odnosno ne postoji, onda nema ni potrebe za oprostom. <\/p>\n\n\n\n Drugim rije\u010dima svatko grije\u0161i i to je njegov problem. <\/p>\n\n\n\n To nazivam svijetom slobode<\/strong> i on je uistinu jako razli\u010dit od svijeta ega<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Dok \u010dovjek \u017eivi u svijetu ega <\/strong>on ima, kao i svatko drugi, sukobe koje opra\u0161tanje ne mo\u017ee rije\u0161iti<\/strong>. Oprosti jednom, pa drugi put pa tre\u0107i put i onda je dosta, zbog ega <\/strong>\u010dovjek nije u stanju vi\u0161e opra\u0161tati. <\/p>\n\n\n\n Jer, \u010dovjek se tada osje\u0107a glupim<\/strong>. To je psiholo\u0161ko stanje ili psiha <\/strong>u tom trenutku, psiha je jedan od temelja svijesti uz do\u017eivljaj stvarnosti, a odra\u017eava se u osje\u0107ajima, u onome \u0161to je \u010dovjeku najva\u017enije. <\/p>\n\n\n\n Mene uvijek pogodi taj osje\u0107aj <\/strong>da me netko pravi glupim i zato mi je otkri\u0107e svijeta slobode<\/strong> promijenilo \u017eivot na bolje. <\/p>\n\n\n\n To shva\u0107anje slobode<\/strong> bukvalno zna\u010di “otpusti to \u010dovje\u010de<\/strong>“, tako je za tebe bolje. Nije lako ali se mo\u017ee nakon \u0161to se shvati da je to “najbolje za tebe<\/strong>“, a onda, da je to najbolje i za onog drugog. I taj drugi ima osje\u0107aje i ego? <\/p>\n\n\n\n To je zato jer se u svijetu ega<\/strong> zadr\u017eava postoje\u0107i odnos, a u svijetu slobode<\/strong> definira novi, druga\u010diji odnos. <\/p>\n\n\n\n Kod oprosta grijeh ostaje <\/strong>i talo\u017ei se u pam\u0107enju. Kod otpu\u0161tanja ga nema vi\u0161e<\/strong>, ostaje tamo gdje se dogodio i gdje treba biti, ostaje izvan \u010dovjeka.<\/strong> <\/p>\n\n\n\n Ne postoji i zato kad se otpusti <\/strong>ne\u010diji grijeh pojavi se osje\u0107aj slobode<\/strong>, osje\u0107aj da smo napravili ispravnu stvar<\/strong>, maknuli talog i teret svog uvjerenja. <\/p>\n\n\n\n Otpu\u0161tanje ne\u010dijih grijeha<\/strong> \u010desto podrazumijeva i otpu\u0161tanje \u010dinitelja<\/strong>, to je u ve\u0107ini slu\u010dajeva potrebno, posebno kad \u010dinitelj stalno grije\u0161i<\/strong> i ne \u017eeli druga\u010diji, novi odnos. <\/p>\n\n\n\n Jednostavno “tako ne ide<\/strong>“, pogledi na svijet su druga\u010diji, ne vi\u0161e ili manje vrijedni, oni su jednostavno druga\u010diji i ne idu zajedno. <\/p>\n\n\n\n To je i prirodno, jer se zbog kauzalnosti<\/strong>, mehanizma uzroka i posljedice, mijenja razumijevanje stvarnosti a time i vrednovanje dobrog i lo\u0161eg. <\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to je ju\u010der<\/strong> bilo lo\u0161e, danas<\/strong> mo\u017ee biti dobro ili, kako se ka\u017ee, svako zlo za neko dobro<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n To je odluka koju nije lako, ali treba donijeti. To u\u010dini KLIK <\/strong>, on poma\u017ee \u010dovjeku da donese odluku. Zato je va\u017eno stalno slu\u0161ati<\/strong> i gledati<\/strong> da bi mogli stvarno \u010duti <\/strong>i vidjeti<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n Zbog toga da se dogodi KLIK <\/strong>da se mo\u017ee shvatiti<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Evo jednog primjera kako se meni dogodio KLIK.. <\/p>\n\n\n\n Imam prili\u010dno mudrog poznanika<\/strong> koji je pre\u017eivio osobnu i obiteljsku dramu, bio je te\u0161ko bolestan, drugi su mu rekli da mu nema spasa ali se spasio.<\/p>\n\n\n\n Jednom sam u razgovoru rekao da mi nije jasno za\u0161to ljudi \u010dine stvari koji im \u0161tete iako znaju da im \u0161tete, drugim rije\u010dima, upitao sam za\u0161to ljudi svjesno grije\u0161e<\/strong> na svoju \u0161tetu. <\/p>\n\n\n\n On mi je odgovorio ovako: <\/p>\n\n\n\n \u201ee moj prijatelju, zna\u0161 ja sam se zbog tog pitanja i razbolio, to me stra\u0161no mu\u010dilo<\/strong>. Ali, kako sam \u017eelio ozdraviti, tada sam se okrenuo<\/strong> svojim a ne tu\u0111im problemima, tako se promijenilo i \u201edru\u0161tvo<\/strong>\u201c s kojim razgovaram, a onda sam mogao \u010duti<\/strong> i njih \u0161to imaju za re\u0107i. Morao sam, sve \u0161to sam mislio da znam i razumijem otpustiti i po\u010deti iznova<\/strong>. I vidi\u0161 da sam ozdravio. Ne uspiju to svi ali eto ja sam dobio taj Bo\u017eji dar<\/strong>. Na\u017ealost, bilo bi bolje da sam se s njim rodio\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n Eto, to sam morao \u010duti da bih shvatio da \u010dovjek ili bi\u0107e, po prirodi \u017eivota, nikada ne ide svjesno i namjerno protiv samog sebe i da je \u017eivot \u017eivot sam po sebi. <\/strong><\/p>\n\n\n\n Ljudi samo razli\u010dito vide<\/strong> stvari<\/strong>, a to “kako vide<\/strong>” to je Bo\u017eji dar. <\/p>\n\n\n\n Vidjeti stvarnost “boljom<\/strong>” ili “lo\u0161ijom<\/strong>” je individualan pogled, a “dobro<\/strong>” ili “lo\u0161e<\/strong>” je osobna mjera za ono \u0161to postoji u stvarnosti. <\/p>\n\n\n\n I tako svjetonazor ili pogled na stvarnost definira \u0161to pogre\u0161ka je a \u0161to pogre\u0161ka nije<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n I zato \u010dovjek mora sam znati otpustiti ono \u0161to mu \u0161teti<\/strong> jer to ne\u0107e u\u010diniti nitko drugi za njega. <\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to mu \u0161teti uzrokuje bolest i propast, ali to je izbor njegovog \u010dina, nikako izbor drugih ljudi ili \u017eivota samog po sebi. <\/p>\n\n\n\n Goethe je prije 200 godina rekao da svatko \u010duje samo ono \u0161to razumije<\/strong>, ja ka\u017eem da svatko mo\u017ee razumjeti ono \u0161to \u010duje ako samo ako to mo\u017ee”\u010duti<\/strong>“. <\/p>\n\n\n\n Ipak je pro\u0161lo 200 godina od Goetheove izjave, a to nije malo vremena u razvoju ljudske svijesti.<\/p>\n\n\n\n Ako vjerujete da vam netko samo uzima a ne daje ni\u0161ta zauzvrat, da vam \u0161teti i da vas iscrpljuje, otpustite i njega i njegove grijehe jer taj odnos nije vrijedan va\u0161eg zdravlja i \u017eivota. <\/p>\n\n\n\n Odmaknite se negdje, prostora ima svuda oko vas. Razmislite \u0161to vam govori priroda, me\u0111udjelovanje je djelovanje u oba smjera. <\/p>\n\n\n\n Ako ne \u017eelite da se na vas djeluje silom odmaknite se \u0161to dalje od te sile, ona udaljeno\u0161\u0107u slabi. <\/p>\n\n\n\n Jednostavno je, nema akcije, nema reakcije<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n Meni je to shva\u0107anje, taj KLIK <\/strong>pomogao puno puta u \u017eivotu. Jer, iako otpu\u0161tanje zbog ega nije lako, ipak je ono u ve\u0107ini slu\u010dajeva najsvrsishodnije<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n Biti zdrav i \u017eiv, to je sloboda, tada mo\u017eete \u0161to po\u017eelite, zato Vam \u017eelim \u0161to manje pogre\u0161nih izbora i ne\u017eeljenih posljedica. I odmaka od onoga \u0161to Vam \u0161teti.<\/p>\n\n\n\n U Novoj Godini \u017eelim Vama isto \u0161to i sebi, da budemo \u0161to zdraviji i \u0161to \u017eivlji. <\/p><\/blockquote>\n\n\n\n Va\u0161 Galvanizator!<\/p>\n\n\n\n Dragi ljudi, pro\u0111e ova godina. Previ\u0161e brzo. Pa jesmo li ne\u0161to “pametno” nau\u010dili, odnosno jesmo li ne\u0161to novo shvatili? Za uvod poslu\u017eit \u0107u se jednom poznatom izrekom J. W. Goethea koja ka\u017ee da “svatko \u010duje samo ono \u0161to razumije!” Ili drugim rije\u010dima, ljudi ne “\u010duju” ono \u0161to ne razumiju. Danas jo\u0161 i vi\u0161e jer \u0161umovi […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2948,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pagelayer_contact_templates":[],"_pagelayer_content":"","footnotes":""},"categories":[20],"tags":[],"class_list":["post-1051","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nesvsrtano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/galvanizator.com.checksum.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1051","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/galvanizator.com.checksum.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/galvanizator.com.checksum.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/galvanizator.com.checksum.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/galvanizator.com.checksum.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1051"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/galvanizator.com.checksum.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1051\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/galvanizator.com.checksum.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2948"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/galvanizator.com.checksum.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1051"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/galvanizator.com.checksum.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1051"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/galvanizator.com.checksum.hr\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1051"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"